Indijanka vegetarijanka
27.01.2012., petak
Dvije kujice
Dvije kujice traže dom. Slatke i umiljate. Sve informacije na 098/1305146 ili na sretnakuca@mail.com . |
26.01.2012., četvrtak
Pitagora o mesu
|
Živio je od 580. do 500. pr.n.e., bio je grčki filozof i matematičar: 'Sve dok ljudi budu ubijali životinje, ubijat će i jedni druge. Uistinu, onaj koji sije sjeme smrti i boli ne može požnjeti sreću i ljubav. Ako tvrdite da ste po prirodi stvari određeni za mesnu vrstu ishrane, onda prvo osobno ubijte ono što želite jesti. Međutim, učinite to vlastitim rukama, bez pomoći mesarske sjekire, noža ili bilo kakvog oružja. Zar da čovjek mojega uma jede leševe?' |
25.01.2012., srijeda
Theresa Cheung: 'Kako vidjeti svoje anđele?'
|
Knjiga na oko 320 stranica koja pokušava dokazati da su anđeli svuda oko nas i da svako biće ima svoje anđele koji paze na njih, samo ih neki osjećaju u svojoj blizini, a drugi su prezaposleni da bi ih osjetili. Autorica tako navodi da svi oni sitni znakovi koje možemo vidjeti – primjerice oblaci, pero u zraku, lijepi mirisi za koje ne znamo odakle dolaze zapravo znak da su anđeli tu, kraj nas. Ono što mi se svidjelo je opis zašto se nekada osjećamo umornima iako smo dosta spavali tijekom noći – možda je naša duša bila anđeo koji je nekome pomagao. |
24.01.2012., utorak
Morissey o jedenju mesa:
|
'Nitko ne može smisliti dobar argument za jedenje životinja - nitko ne može. Ljudi, kao neku vrstu šale, kažu 'ukusno je', ali ukusno je samo nakon što ste dodali priloge, stavili sol i papar, skuhali i trebate napraviti tristo stvari da prikrijete pravi okus. Ako stavite prilog na stolac ili tkaninu, vjerojatno će imati sasvim lijep okus.' |
23.01.2012., ponedjeljak
O duhu
|
'Sve je duh i sve je povezano. Ako je sve povezano, mi se ne možemo otpojiti. 'Otpajanje' nije pravi izbor. Zato smo uvijek duhovna bića bez obzira što činili. Svaki alkoholičar je duhovno biće. Sva naša braća i sestre su duhovna bića. Možda se ne ponašamo ispravno, ali smo duhovna bića. Naš je izbor hoćemo li živjeti u harmoniji s duhovnim načelima ili izvan harmonije s duhovnim načelima.' William Commanda, pleme Algonquin |
20.01.2012., petak
Biba traži topli dom
Kujica Biba, stara oko dvije godine, traži topli dom. Pronađena je sa svojih 6 štenaca koji su umrli od gladi. Ima li netko tko bi je primio k sebi i pružio joj puno ljubavi jer ona će vratiti stostruko? Nimalo agresivna, priviknuta na povodac, draga i umiljata. Sve informacije na 098/1305146. |
19.01.2012., četvrtak
Koliko razumiju psi?
|
Rekla bih da osjećajno razumiju milijun puta više nego 99 posto ljudi, a kada se radi o mentalnim sposobnostima, evo rezultata novih istraživanja - istraživanjem je utvrđeno da pas ima slične kognitivne sposobnosti kao otprilike dvogodišnje dijete. Psi ne samo da reagiraju na riječi koje izgovaramo, već shvaćaju i njihov smisao te ton našega glasa. Voditelj istraživanja, József Topal iz Mađarske akademije znanosti, navodi kako način na koji pas reagira odgovara reakciji djeteta uzrasta od šest mjeseci do dvije godine, a pas najbolje reagira kada se s njim uspostavi vizualni kontakt, kao uostalom i bebe i mala djeca. Psi shvaćaju našu želju za komuniciranjem i trude se shvatiti što od njih tražimo i što mislimo. 'Oni mogu pročitati radost u našem pogledu', kazao je Topal. Stoga me jako rastužuje kada vidim koliko je napuštenih divnih stvorenja na hrvatskim ulicama i još uvijek rijetkim skloništima za napuštene životinje. Rastužuje me to kada vidim da ljudi radije kupuju rasne pse nego da spase kojeg s ceste. Snobizam doista nema granica, kao ni ljudska želja za hranom – što više, što raznovrsnije, kao da je parola. Tako iz Kine stiže sljedeća vijest - kamion koji je vozio prema južnokineskoj provinciji Guangdong presreli su u ponedjeljak lokalni predstavnici vlasti i volonteri, nakon što je jedan bloger preko interneta uputio poziv za pomoć, kada je uočio životinje u kamionu na autocesti. U kamionu je bilo natrpano više od 1,000 pasa, koji su bili na putu u klaonice, za ljudsku prehranu. Psi, od kojih su neki u kritičnom stanju, prevezeni su na propalu farmu svinja u gradu Changsheng. Sjetimo se da je ovih tisuću pasa samo kap u moru na ovom tržištu te se isto tako, prije nego bacimo kamen, sjetimo da su svakoga dana milijuni drugih dragih bića, svinja, krava, pilića i ostalih u istoj situaciji na zapadnjačim autocestiama, nagurane u kamione i farme, na putu do klaonica... |
18.01.2012., srijeda
Mesom stižu ubojiti virusi iz Afrike
|
Novo istraživanje u američkim zračnim lukama otkrilo je meso majmuna koje je bilo zaraženo retrovirusima i herpesvirusima. Nijedan od njih nije ubojit, međutim, ova mala studija tek je zagrebla po površini ilegalne trgovine za koju se zna da je vrlo raširena i unosna. 'Sedamdeset i pet posto bolesti prenese se sa životinja na ljude, bilo izravno ili preko stoke', rekla je Kristine Smith, voditeljica studije veterinarka iz EcoHealth Alliance u New Yorku. Poznato je da sličan rizik predstavlja i ilegalna trgovina kućnim ljubimcima. U 2003. godini deseci ljudi u SAD-u zarazili su se majmunskim boginjama. Potraga za izvorom infekcije dovela je do trgovine životinjama pored Chicaga u kojoj je gambijski štakor zarazio prerijske pse koji su konačno postali nečiji ljubimci. Unosan posao krijumčarenja mesa divljači u Europu i Sjevernu Ameriku otkriven je posljednjih godina. Nova studija u kojoj su sudjelovale i neke organizacije za zaštitu životinja prva je koja je istražila mogućnost širenja zaraza iz mesa na ljude. U njoj je analizirano meso zaplijenjeno u pet najvećih američkih zračnih luka – uzorci 60 životinja od kojih 25 primata među kojima i babuna, čimpanzi i zelenih majmuna. Čak 50 posto uzoraka mesa primata bilo je inficirano najmanje jednim virusom. Osam uzoraka bilo je zaraženo humanim fomi virusom koji se prenosi na ljude, ali ne izaziva bolest. Međutim HFV je srodan retrovirusima poput SIV-a koji se smatra pretečom HIV-a. Jedna od opasnih bolesti koje se s majmuna mogu prenijeti na ljude je ebola. Među ostalima nose je čimpanze, gorile i bonobi, a zaraza je moguća preko njihova mesa. |
17.01.2012., utorak
Salame, kobasice i hrenovke uzročnici raka gušterače
|
Jedete li svakodnevno kobasicu ili salame, povećavate rizik od raka gušterače za gotovo 20 posto, pokazuje novo istraživanje iz Švedske (Karolinska Institut). Čak i male količine prerađenog mesa, povećavaju šanse od pojave opasnog raka. Švedski znanstvenici su u novoj studiji ustanovili da samo 50 grama prerađenog mesa na dan povećava rizik od ove bolesti za 19 posto. Ovu količinu pojest ćete ako jedete samo jedan hot dog ili pojedete par kriški salame. Jedete li prerađene mesne proizvode u količini od 100 grama na dan, rizik se povećava na 38 posto. Tko jede 150 grama prerađenog mesa dnevno, rizik od pojave raka gušterače penje se na 57 posto. Uz ovakve vrste mesa među uzorčnicima raka gušterače su i alkohol te pušenje i pretilost. Rak gušterače se često zove 'tihim ubojicom', jer u ranoj fazi obično nema simptoma. Čak i kad se jave, simptomi su neodređeni - javlja se bol u leđima, gubitak apetita i gubitak težine. Kad bolest bude dijagnosticirana, obično je riječ o zadnjim fazama, pa je i smrtnost od ovog karcinoma među najvećima - samo tri posto oboljelih žive duže od pet godina. |
16.01.2012., ponedjeljak
Nedžma: 'Badem'
Roman na 175 stranica. Autorica je četrdesetogodišnjakinja koja piše pod pseudonimom, a najvjerojatnije je iz Maroka. Poslužila se preudonimom kako bi se zaštitila od islamista jer roman nije baš svakidašnja priča koja stiže iz neke muslimanske zemlje. Naime, radi se o erotsko – egzotično – realistično – pomalo perverznoj priči koja je prepuna otvorenih seksualnih igara, maštanja i riječi. Roman bi prije legao kao zabavno ljetno štivo, ali i ovako je pročitan vrlo brzo. Iza erotike zapravo se skriva i surova realnost u kojoj žive žene u mnogim islamskim zemljama.  |
13.01.2012., petak
O soji
|
U intervjuu za portal Biologija.com.hr ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping, Franjo Plavšić, ističe da senzacionalistički članci čine zlo jer šire neopravdane strahove među ljudima. Osvrnuo se na neke popularne mitove, jedan od njih je i o štetnosti soje koji se kod nas često pojavljuje. Prema dr. sc. Franju Plavšiću tvrdnje da je soja kancerogena prilično su besmislene, što potvrđuju čak i laicima očigledne činjenice. 'Sve je krenulo od protivnika GMO soje koji nisu imali ništa protiv korištenja tradicionalne namirnice. Onda su se iz meni nejasnih razloga svih soja dohvatili neki drugi ljudi. Počeli su se javljati radovi o karcenogenosti fitoestrogena (npr. rak dojke u žena) ili o reproduktivno toksičnim učincima (npr. feminiziranje muškog ploda ili štetan utjecaj na plodnost u muškaraca). Bilo je i tvrdnji o brojnim drugim štetnim učincima, kao što je npr. demencija. Ključno je da niti jedan takav rad nije prihvatila ozbiljna znanstvena zajednica jer dokaza za njihove tvrdnje zapravo nije bilo. Uostalom, već će i običan građanin zaključiti kako se na njih ne treba obazirati. Tako je npr. učestalost raka dojke u Japanki značajno niža nego u europskih žena. Što se tiče plodnosti, treba samo spomenuti kako je natalitet u zemljama gdje se jedu soja i njezini proizvodi znatno veći nego npr. u mesu sklonoj Europi. Konačno, ne bih se nikako mogao složiti da su ti narodi manje inteligentni i sposobni od Europljana.' |
12.01.2012., četvrtak
2010. – 10,1 milijarda ubijenih životinja samo u SAD-u
|
Prema izvješću Farm USA u 2010. godini samo je u SAD-u ubijeno 10,1 milijarda životinja za hranu. Od toga je 9,1 milijardi bilo pilića, 460 milijuna kokoši koje su se prvo koristile za proizvodnju jaja, 270 milijuna purana, a ostatak su krave, svinje, patke i guske. Za 2011. godinu brojke su još poraznije – povećanje od jedan posto. Ne znaju se sasvim točni podaci za ribe, međutim jedan istraživač kaže kako je samo u 2010. godini ubijeno 53 milijardi morskih i slatkovodnih životinja za izravnu ili neizravnu ljudsku konzumaciju. Jedan Amerikanac tako u prosjeku pojede 28 kopnenih životinja i 175 vodenih godišnje. Bloomberg piše kako će u ovoj godini proizvodnja mesa pasti za pet posto, s tim da će cijene ići gore. Također, procjenjuje se da čak 51 posto emisija štenih plinova odgovornih za promjenu klime dolazi upravo s farmi životinja koje se ubijaju za hranu. Sve skupa brojke od kojih se ledi krv u žilama. A kad se samo sjetim svi ostalih dijelova svijeta! Kolilo je samo patnje nanijeto životinjama u Hrvatskoj koja je relativno malo tržište. Prestrašno. |
11.01.2012., srijeda
Harvard: mlijeko nije dio zdrave prehrane
|
The Harvard School of Public Health poslalo je snažnu poruku američkom Ministarstvu poljoprivrede, a glasi: 'Česta upotreba životinjskog mlijeka nije dio zdrave prehrane!' Naime, Harvard je nedavno izdao smjernice za vodič za zdrav tanjur - 'Healthy Eating Plate'. U poruci se također ističe da na vodič nije utjecao niti jedan industrijski lobist. Navodi se kako je čest unos mlijeka povezan s rizikom od raka prostate kod muškaraca te rakom jajnika kod žena, posebice ako se pije puno mlijeka u pubertetu. Dodaje se i da mliječnih proizvodi nisu najbolji izvor kalcija već se preporučuje da se kao izvor kalcija radije koriste kelj, blitva, sojino mlijeko i grah. |
10.01.2012., utorak
Sjekači amazonske prašume spalili Indijanku
|
Amazonska prašuma uništava se strelovitom brzinom. Sjeku se stoljetna stabla, a na mjestu gdje su nekad rasla stvaraju se pašnjaci za stoku ili se sadi soja za prehranu farmskih životinja na zapadu. Stoga je svaki pojedeni hamburger itekako težak, ne samo za želudac već i za savjest. No, danas nije riječ o tome već o nepravdi koja se u Amazoniji, osim životinjama i biljkama čini i ljudima, starosjediocima. Zadnja vijest koja je došla iz tog područja je da su sjekači šume naišli na djevojčicu Indijanku iz plemena koje još nije poznato, odnosno koje nije došlo u doticaj s bjelcima. Našli su je i zapalili. Navodno postoji i snimka cijele lomače. Ovo nije izoliran slučaj. Na stotine smrti zabilježeno je u ovom području samo zbog nečije gramzivosti. Tako bjelci često premlaćuju Indijance na koje naiđu, a ne sve brazilska vojska i policija zatvara oči jer i sami imaju koristi od sječe ili su zastrašeni snažnim lobijima. FUNAI, organizacija za Indijance u Brazilu kaže kako je od 2003. do 2010. godine u Amazoniji ubijeno 452 Indijanca, no stvarni je broj ubojstava puno veći jer Indijanci zapravo sve rijetko prijavljuju. |
09.01.2012., ponedjeljak
Anchee Min: 'Carica Orhideja'
|
Povijesni roman na 450 stranica, priča o posljednjem kineskom caru i njegovim priležnicama. Knjiga je prepuna detalja o 'uzvišenom' životu Nebeskog sina. Sve vrvi pravilima koja lome i samog cara. Tu su i kazne od kojih zastaje dah pa tako komadanje i samo ubojstvo i nisu toliko strašni koliko kazne prilikom kojih je čovjek još uvijek živ, a pati se. Primjerice jedna od kazni je da se čovjeka stavi u vodu do glave,a oko njega pliva izmet. A jedna od časti je – da se s carem u grobnicu zakopa živa priležnica. Tu je i šokantna priča o eunusima koji su kastrirani, no mnogi roditelji čine to svojoj djeci kako bi ih spasili iz života punog siromaštva. Na kraju Kina dolazi u sukob s Engleskom, Fransukom i Rusijom, ostaje bez dijela teritorija, stranci pišu pravila, a nezaobilazni su i monarsi koji šire svoju vjeru. Doista, roman koji dugo ostaje u sjećanju. |
05.01.2012., četvrtak
Zapis Georgea Bernarda Showa:
|
Nedjeljom čovjek za svjetlo moli da ne bi skrenuo sa svojega puta; Dosta mu je rata, borbu ne voli, no ipak leševe pohlepno guta. |
04.01.2012., srijeda
Ljudi i misli
|
'Ljudi moraju biti odgovorni za svoje misli pa ih moraju naučiti kontrolirati. To nije lako, ali se može učiniti. Misli kontroliramo tako što kontroliramo svoj govor. Kada god to odlučimo, možemo sami sa sobom razgovarati na drugačiji način. Borba dolazi s eomocijama koje su povezane s našim mislima. Ako su naše emocije intenzivne i nemamo kontrolu nad njima, možemo si povikati: 'Stop!' a nakon toga duboko udahnuti nekoliko puta te nakon toga zamoliti Kreatora da nam pošalje pravu misao, pravu odluku ili pravu akciju. Ako ovo prakticiramo neko vrijeme, naše misli će se promijeniti. Pomaže ako ujutro zatražimo od Kreatora da usmjeri naše razmišljanje. Kreator nam voli pomagati.' Rolling Thunder, Cherokee |
03.01.2012., utorak
Crveno meso povezano s pojavom tumora bubrega
|
Istraživači su, proučavajući podatke pola milijuna Amerikanaca starijih od 50 godina, utvrdili da osobe koje jedu najviše crvenog mesa imaju 19 posto veće izglede za pojavu raka bubrega od onih koje su jele malo crvenog mesa. Veći unos kemikalija koje postoje u mesu sa žara ili roštilja također je povezan s povišenim rizikom od ove bolesti, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu American Journal of Clinical Nutrition. Naši nalazi potvrđuju prehrambene preporuke za prevenciju raka koje je izdalo Američko društvo za borbu protiv raka - ograničite unos crvenog ili prerađenog mesa i pripremajte meso pečenjem ili kuhanjem", kaže znanstvenica Carrie Daniel s Američkog nacionalnog instituta za rak. Istreživanjem je utvrđeno da se u ukupnom broju rak bubrega pojavio kod oko 1800 osoba. Prosječno su muškarci konzumirali od 57 do 85 grama crvenog mesa dnevno, a žene otprilike polovicu te količine. Uočeno je da osobe koje su dnevno prosječno jele 110 grama crvenog mesa imale 19 posto veći rizik od pojave raka bubrega od onih koji su jele manje od 30 grama dnevno. |
02.01.2012., ponedjeljak
Iz dnevnika Augusta Šenoe
|
Bilo je to posljednje Silvestrovo Augustova života. Imao je samo 43 godine života, kada je umro, 13.12.1881. godine (prije 130 godina). Napisao je sljedeće: "Svršeni su računi ove godine. Bila je Boga mi crna po nas Hrvate. Dobrote nedoživismo nikakove, zla i premnogo. Kiša i tuča, poplava poharala zemlju... 9. studenoga ošinu nas strahoviti potres te uništi u našem liepom Zagrebu mnogo liepih nada. Ne samo ljudi, ne samo Madjari i Austrijanci, i narav se proti nama urotila, sve zlo je navalilo na nas biedne Hrvate. Hoće li bolje biti? Mora jedan put, ta gore nemože biti nego što je sada. Da se ta crna godina i ljuto zavši, padala je danas u Zagrebu tuča. Vrieme je toplo, vlažno kao u proljeće, sniegu ni traga. Mi stojimo moralno i materijalno u blatu. Hoće li Bog tome biednome narodu ikada pomoći? upitah se često za ovih zadnjih dana godine. Čovjek gotovo da sdvoji, toliko se pojavila kod nas kukavica, toliko ništarija i propalica, toliko ima lopovštine, da te groza hvata. Poštenje, dosljednost, karakter dan danas su kod nas gotovo suvišni pojavi." |
30.12.2011., petak
Odlične bruskete s tikvicama
|
Kriške kruha 1 glavica crvenog luka 2 tikvice nekoliko češnjeva bijelog luka po žlica sezamovih i suncokretovih sjemenki maslinovo ulje malo ljute feferone sol, papar Na maslinovom ulju izdinstati crveni luk narezan na kockice. Tikvice narezati na kockice i dodati u luk. Dinstati dok ne uvene. Maknuti s vatre. Sjemenke popržiti na tavi bez ulja, da malo potamne. Umiješati ih u tikvice te dodati i nasjeckani bijeli luk i malo nasjeckane ljute feferone. Posoliti i popapriti. Kriške kruha malo pošpricati maslinovim uljem, na njih složiti miks s tikvicama i kratko zapeći u pećnici. |
29.12.2011., četvrtak
U SAD-u pad potrošnje mesa
|
Prema Daily Stock Reportu za 2010. godinu, ovo je bila četvrta godina za redom u kojoj se u SAD-u zabilježio pad potrošnje mesa. I to usprkos činjenici da raste broj stanovnika. Najviše je pala konzumacija govedine, mada i piletina te svinjetina također bilježe značajan pad potrošnje. Mnogi smatraju da je razlog ovoj pojavi recesija te se ljudi više okreću jeftinijem povrću. Također, javnost je potresao i dokumentarac 'Forks Over Knives' te objava bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona kako se veganskom prehranom riješio ozbiljnih srčanih problema. Mnogi Amerikanci, osim mesa, odbacuju i jaja te mliječne proizvode jer je sve više dokumenata koji svjedoče kako se nehumano prema životinjama odnosi u toj grani industrije. Više na: http://mfablog.org/ |
28.12.2011., srijeda
Zakon – Bolivija jedina država u Južnoj Americi bez McDonald'sa!
|
Krvavi lanac restorana McDonald's ima oko 31,000 restorana diljem svijeta i svakodnevno poslužuje oko 58 milijuna ljudi. Ali ne u Boliviji. Ondje su otvorili restorane, ali zbog slabe zainteresiranosti morali su ih zatvoriti! Barem neka odlična vijest! U Boliviji su se u osam restorana 14 godina borili da lokalnom stanovništvu nametnu nezdrave menije, hamburgere, McNetse, Happy Mealove i slično. Ali jednostavno nije prošlo. Tako je danas Bolivija, koja ima 10 milijuna stanovnika, ponosna jedina država u obje Amerike bez ijednog McDonald's restorana! Na kraju je snimljen i dokumentarac o bolivijskom fenomenu u kojem je intrevjuiran običan puk, nutricionisti, kuhari i mnogi drugi. Zaključeno je da ovaj lanac restorana nije prošao u Boliviji jer su u reklamama koristili riječi koje su upalile svugdje drugdje – radi se o riječima 'fast food'. Naime, prosječnom Bolivijcu fast food je čista suprotnost od onoga za što smatraju da normalan obrok mora biti – odnosno da treba biti spreman polako, s ljubavlju i predanošću, a ne brzo i kao na pokretnoj traci što upravo McDonald's nudi. Eh, kada bi svi, posebice Hrvati češće izbjegavali McDonald's, ali i ostale fast food prčvarnice, svijet bi bio puno ljepši jer hrana s njihovog menija ima dvojbene prehrambene vrijednosti te defitnitivno duboku ne-ekološku praksu. |
27.12.2011., utorak
Vegetarijanska hrana je ekološkija
|
Nešto se mora jesti i sve što radimo na neki način prlja planet. Ipak, ne možemo živi pod zemlju i od nečeg se mora živjeti. Zašto ne od vegetarijanske hrane? Studija koju je proveo Sustainable European Research Institute iz Beča, a poduprla ga je i austrijska podružnica Greenpeacea, pokazala je da je vegetarijanska hrana znatno ekološkija. Evo točnih podataka – proizvodnja tofua i seitana emitira čak 95 posto manje plinova nego što to čini proizvodnja mesa. U studiji je dokazano da proivodnja jednog kilograma tofua ili sietana emitira oko 350 grama CO2, a za istu količinu mesa emitira se 7,200 grama CO2. U isto vrijeme i jednako važno, zna se da je za proizvodnju tofua i seitana potrebno 98 posto manje tla nego što ga je potrebno za proizvodnju iste količine mesa. A ovome treba dodati i patnju životinja koja se izbjegava ovom vrstom prehrane, što je mnogima (među njima i meni) najvažnije. Više na: http://www.justmeans.com/Vegetarian-Food-Is-More-Sustainable/51252.html |
23.12.2011., petak
Koliko okrutnosti ste spremni progutati?
Ovo je naziv kampanje koju je pripremila španjolska Udruga AnimaNaturalis. U Barceloni napravili su performans – ljudsko tijelo prikazano kao meso na tanjuru. Upravo je vrijeme Božića pravo vrijeme za ovu kampanju jer se jede tako puno mesine. U Španjolskoj je situacija slična kao u Hrvatskoj – slaba vege ponuda.   |
22.12.2011., četvrtak
Fine zobene pahuljice
|
Potrebno: zobene pahuljice voda zaslađivač po želji šaka grožđica Stavlja se omjer – jedan dio pahuljica, tri dijela vode. Dakle, stave se kuhati pahuljice, voda i grožđice oko deset minuta, uz miješanje. Nakon toga se posluži u zdjelicu u kojoj se doda zaslađivač po želji, primjerice žličica meda, javorovog sirupa ili slično. I dobar tek. Ako se stavi jedna čajna šalica pahuljica-tri šalice vode, može se u hladnjaku čuvati dan-dva i npr. podgrijati za doručak. |
21.12.2011., srijeda
Koristite li eko kuglu?
|
Eko kugla za pranje veša prvo se na TV-u prodavala za nekih 200 kuna, a sada se jedna vrsta može naći i za 60-ak kuna. I upravo sam tu kupila. 'Zašto ne bih probala?' pitala sam se. I eto probala sam. I kao i s običnim praškom za veš, nekad sam zadovoljna, nekad nisam. Definitivno se ne smije pretrpavati perilica, ali isto je i kad se pere s praškom. Ako se doda omekšivač, miriši, isto kao i s običnim praškom, ali omekšivač izbjegavam. Ako se nakon pranja veš dugo ostavi stajati u perilici, ima čudan miris, ali isto je i s običnim praškom. Masne mrlje ne opere, ali ne opere ih ni običan prašak. No, oprala je mrlje od paradajza, što me ugodno iznenadilo. Negdje sam pročitala stručno mišljenje o tim eko kuglama te su rekli da je sve to skupa sr... te da se na isti način može staviti i običan kamen i tako prati veš. A onda mi je palo na pamet kako se veš prao u stara vremena, na rijekama... Sve u svemu, još istražujem eko kuglu. Sadašnji je zaključak - ako perilica nije pretrpana, definitivno dobro opere. |
19.12.2011., ponedjeljak
Poklanja se umiljata kujica
Stara je oko 2,5 godina, balkanski gonič, jako plaha i umiljata, gotovo da i ne laje. Traži topli dom s puno ljubavi. Lutalica je već oko godinu dana, sada sklonjena privremeno jer je pozvan šinter. Držanje na lancu isključeno. Idealna za stan, kuću ili dvorište, priviknuta na povodac i šetanje, bila bi idealna za sve koji trebaju mirnog, nježnog i dragog psa prijatelja. Sve informacije na 098/697-275. |
16.12.2011., petak
Moj tisućiti post!
|
Indijanci se tradicionalnom prehranom bore protiv dijabetesa Dijabetes tipa 2 veoma je raširen među indijanskom populacijom, a među nekim plemenima raširenija je od prosjeka u drugim plemenima. Primjerice čak polovica Indijanaca koji žive u rezervatu Tohono O’odham u SAD-u ima ovaj tip dijabetesa. Zbog svega su se neki od njih odlučili vratiti tradicionalnom načinu prehrane. I dok mnogi Indijance smatraju lovcima, zapravo su prije svega ovisili o uzgoju biljaka, a lov je najčešće ovisio o sreći. Tako se danas mnogo okreći uzgoju tradicionalnih biljaka, jer dok su one prevladavale u prehrani Indijanaca ovaj narod nije imao niti jednog slučaja dijabetesa. Sve se promijenilo otkada su se okrenuli občnoj američkoj prehrani baziranoj na fast foodu, prepunoj ugljikohidrata, soli i šećera. Dakle, Indijanci u ovom rezervatu opet započinju uzgajati stare biljke, koje su prevladavale u njihovoj prehrani prije nekoliko desetaka godina, ali i ranije. To su razne vrste graha, cvjetovi određene vrsta kaktusa, kukuruz, bundeva. Također, u škole u rezervatu jednom tjednoo poslužuje se upravo tradicionalno indijansko povrće. Zade Arnold, tinejdžer je koji je započeo sa sadnjom indijanskih biljaka koje su jeli stoljećima o svemu kaže: 'Volim ovo raditi jer dolazim u doticaj sa sjemenom koje su ljudi sadili prije nekoliko stotina godina. Sadimo ga i pjevamo iste pjesme i molimo iste molitve kao onda.' |
15.12.2011., četvrtak
Uhvatila sam pogled
|
Moj muž je mesojed, pravi mesojed. Negdje sam pročitala izraz 'tip od mesa i krumpira'. E da, baš takav. I ide na koljevine, što ja mrzim. Mrzim mirise koje donese sa sobom. Miris dima, krvi, mesa... smrti. A uz to obično i alkohola. Kiseline. No, nedavno mi je priznao – iako voli meso, mrzi koljevine. Ovo vjerojatno ne bi nikad priznao svojim prijateljima kolinje-loversima. I onda sam uhvatila onaj pogled u njegovimm očima. Ono kada sam vidjela da mu je muka od toga trenutka, od ubojstva životinje, onaj pogled koji govori: 'Nije to u redu.' Ali jebena tradicija uvijek odnese pobjedu. |
14.12.2011., srijeda
John Virapen: 'Nuspojava: smrt, ispovijedi farmaceutskog insidera'
|
John Virapen godinama je radio u farmaceutskoj industriji i to tako da je nagovarao liječnike te vladine ljude u raznim državama da odobre pojedini lijek. Stvar je u tome što nijedan lijek nije testiran temeljito, a nuspojave se zanemaruju i zataškavaju. Kada mu je bilo dosta svega i svoje uloge u cijeloj priči, odlučio je izaći i sve reći. Istinu od koje se ledi krv u žilama, a ta je da farmacesutska industrija gleda samo na profit, uopće joj nije bitno zdravlje ljudi. Zapravo, bitnije je dobiti i opisati neku novu bolest kako bi se onda izašli s novim, čudotvornim lijekom i na njemu zaradili milijarde. Nekoliko citata: 'Osobno nisam nikog ubio, ali posredno se osjećam odgovornim za njihovu smrt. Nisam ubio, ali sam bio dobrovoljno oruđe farmaceutske industrije.' 'Manipulacije voljom igraju važnu ulogu u farmaceutskoj industriji. Ima li opasnijeg oruđa od osobe čijom se voljom manipulira? To je isto kao da ste prodali dušu vragu.' 'Znate li da velike farmaceutske korporacije troše oko 35,000 do 40,000 dolara godišnje po liječniku praktičaru kako bi ga uvjerile da propisuje njegove lijekove?' 'Automobil kojem kočnica svaki put ne funkcionira, kojem vjetrobran ispada kad se vozi preko 64 km/h ili kojem su ispušni plinovi preusmjereni u kabinu vozila ne bi uspio na tržištu. Lijekovi s jednako opasnim nuspojavam uspijevaju.' |
