Indijanka vegetarijanka
18.05.2012., petak
Prst u sendviču
|
Ryan Hart, četrnaestogodišnjak iz Michigana, u svom je sendviču s govedinom iz lokalnog fast fooda Arby's pronašao ljudski prst. Nakon ovoga zbog šoka je završio kod liječnika i pije lijekove za smirenje te ne može spavati. Sve se dogodilo tako što si je radnica koji reže govedinu automatskim rezačem odrezala komadić prsta, a kolege nisu ništa shvatile (!!) te su nastavile sa završavanjem narudžbe. U fast foodu su izjavili: 'Želimo uvjeriti svije korisnike da smo predani stvaranju kvalitetne hrane koja je sigurna i za kupce i za okoliš. Duboko se ispričavamo zbog ovog incidenta, ali ističemo kako je ovo izdvojeni incident te je nakon njega cijeli restoran zatvoren i temeljito očišćen i ponovno otvoren uz suglasnost Ministartsva zdravstva.' Ovo nije prvi slučaj da se nešto čudno kuha. Neki od primjera su i: 2005. godine jedan je muškarac tužio Arby's da mu je poslužio sendvič s piletinom na kojem je komadić ljudske kože. 2011. godine muškarac je u svojoj pizzi pronašao krvavi flaster. 2011. godine Teksašanka je pronašla ljudsku krv na svom pomfriju. Ove godine zabilježeno je da je radnik u McDonaldsu pljunuo u dva čaja kada su ih potrošači vratili jer nisu dovoljno slatki. Menadžer u Kentucky Fried Chicken dao je otkaz radniku koji nije želio poslužiti komad piletine koji je već star i ima plijesan na sebi. Stranica kfcmademesick.com bilježi koronike problema restorana pa tako u gore spomenutom lancu restorana ističu štakore i druge životinjice koje prenose bolesti, zaraze salmonelom te čak zavoje i žohare u hrani. Jedno je američko istraživanje pokazalo da među 10 najpoznatijih i najposjećenijih fast foodova njih 60 posto je dobilo prijavu za kršenje higijenskih uvjeta u zadnjih godinu i pol. McDonalds, Taco Bell, Wendy's i Burger King muče štakori u prostorima gdje je hrana, insekti, bakterije koje se stvaraju na hrani koja dugo stoji te loša higijena radnika koji rade s hranom. Kako je u Lijepo našoj, nitko baš ne grebe ispod površine, ali sudeći prema onome što se čuje od rođaka koji preko ljeta rade u restoranima na moru te i samom pogledu na neke čevapdžinice, ali i i na onu TV emisiju koju je vodio onaj Francuz... možda je i lošije nego u SAD-u? |
17.05.2012., četvrtak
Nova Gagina mesna haljina
Lady Gaga opet ima mesnu haljinu. Na Twitteru je objavila novu fotografiju u kojoj ima haljinu od mesa i k tome visi s kuke, poput kravljih polovica. Iako piše da je ovo pravo meso, ipak mi se ovaj put ne čini takvo. Ovo nije prvi puta da ova pjevačica oblači meso. Jednu je haljinu od mesa obukla na dodjeli MTV-jevih nagrada 2010. godine, a ta je završila u Rock and Roll Hall of Fame u Clevelandu, Ohio (prije su preradili meso tako da može stajati i ne smrdjeti), a potom se slikala u mesnoj haljinici (ili bikiniju) za japanski Vogue. O mesnim haljinama je rekla: 'Moramo se boriti za svoja prava jer bismo uskoro mogli imati ista prava kao i meso na našim kostima.' Možda sam glupa, ali uopće ne kužim što je mislila s time reći i za čija se ona prava tu bori, osim za svoja materijalna. A po onome kako izgleda s tim haljinama na sebi, vjerujem da je doprinijela povećanju broja vegetarijanaca stoga hvala joj. A zapravo nisu ove haljine ništa drugačije (osim po izgledu) od kožnih cipela, jakni i sličnog koje nosi svaki drugi građanin.    |
16.05.2012., srijeda
Slika za pamćenje
|
Jučer u šetnji slika za pamćenje – roda na livadi nešto čeprka. Moj pas je primijeti i zaleti se. Roda leti nisko. Pas trči za njom. Pridružuje se vrana, leti iznad rode i napada je. Roda lupa kljunom. Pas odustaje. Vrana ne odustaje. Roda i vrana lete u paru, sinkronizirano. Konačno i vrana odustaje. Roda sleti na livadu i nastavlja s poslom. Vrana sleti na drvo i gleda. Pas se vraća meni. |
15.05.2012., utorak
Sadašnji trenutak
|
Kada hodamo Zemljom, trebamo pratiti što se događa. Prečesto naše su misli negdje drugdje, mislimo o prošlosti ili budućnosti. Kada nismo koncetrirani na sadašnjost, promiču nam važne lekcije. Zemlja je konstantan tok lekcija i učenja, konstatan tok pozitivinih osjećaja. Ako svjesno hodamo kroz život, naučit ćemo lekcije koje će pomoći našoj djeci, naći ćemo osjećaje smirenja i povezanosti svega. Cleone Thunder, pleme NORTHERN ARAPAHOE |
14.05.2012., ponedjeljak
Ni DA ni NE
|
Uhvatila sam jučer na HTV-u debatnu emisiju 'Ni DA ni NE' u kojoj su o upotrebi krzna debitirali učenici Katoličke klasične gimnazije iz Požege. Dakako, bila je spomenuta i prehrana bazirana na mesu te su učenici mogli glasati na ponuđena pitanja. Tako je na pitanje: 'Je li u redu iskorištavati životinje za ljudsku potrebu' bilo čak 18 odgovora 'da', a samo 3 'ne', dok je za pitanje: 'Treba li zabraniti upotrebu krzna' bilo 13 'ne' i 8 'da'. Uglavnom, da ne duljim, većina se složila da je krzno luskuz i da nam nije potrebno, dok je za meso rekla kako ga je čovjek jeo od davnina te da je nužno potrebno zbog dobivanja važnih tvari za zdravlje. Začudila me tolika neinformiranost i egoizam tih mladih ljudi. Većina je govorila kako su ljudi moralno, duhovno i intelektualno iznad životinja te nam to daje pravo životinjama vladati. Nitko se nije ni potrudio reći kako i životinje imaju itekakve osjećaje. Također, naklapali su o tome da životinjama treba dati prava prije nego ih se ubije, bilo za hranu, bilo za krzno, kao da to igra neku ulogu je li im kavez dva sa dva metra ili pak tri sa tri metra, a na kraju ih ubiju na svirep način (i da, neka mi neko pokaže human način ubijanja!). Jedini koji je imao sveuobuhvatne argumente bio je gost povjesničar i etnolog (kojem sam, nažalost, zaboravila ime) i čim je počeo govoriti stvorila se vidna nervoza među učenicima, meni jako dobro poznata, te izrazi ljutnje na licima. U konačnici je povjesničar dobio tek nekoliko pomalo gnjevnih pitanja, ali masa je ipak ostala pri svome – da je sasvim ok ubijati životinje jer se to radilo stoljećima prije (a nitko se nije sjetio reći da stoljećima prije nisu postojale farme životinja kakve danas postoje, a meso se jelo samo kada je bilo lovačke sreće, dakle rijetko). Dakle, iako je u emisiji bio spomenuti povjesničar te prilog o jednoj vegetarijanki (koja je, doduše izrekla tek par rečenica) i jedan animirani filmić o filozofskom gledanju na teoriju da je ono što je ukorijenjeno nije nužno dobro, sami učenici, glavni akteri emisije, nisu mi se nimalo svidjeli te se odlično uklapaju u sveopću neinformiranost, antropocentrizam i egoizam. |
11.05.2012., petak
Žarko Petan: 'Veseli diktator, nepoznata biografija Josipa Broza Tita'
|
Knjiga je to slovenskog autora o jednoj od najpoznatijih ličnosti na našim prostorima, Titu. Tito u isto vrijeme autora privlači i odbija. Privlači ga jer je bio uspješan političar i diktator, a odbija jer je bio sklon razvratnom životu i prevelikom uživanju i trošenju. Petan je navodno završio u zatvoru jer je za Tita rekao da je operetni maršal. Za Tita su mnogi tvrdili da nije bio Hrvat te da je negdje s područja Rusije i nekih drugih država, upravo zbog lošeg izgovora bilo kojeg jezika na području bivše Jugoslavije, međutim, Petan tvrdi da je Tito definitvno bio Hrvat jer poznaje ljude koji su živjeli u kraju u kojem je rođen Tito te ističe da imaju isti takav, pomalo čudan izgovor. Knjiga je prvo izišla na njemačkom jeziku u Austriji, a potomu Rumunjskoj, Grčkoj, Njemačkoj, a tek onda u Sloveniji pa nakon toga i u Hrvatskoj. Jedan je njemački kritičar napisao: 'Knjiga otkriva nešto o jugoslavenskoj inteligenciji: kako to da su tako dugo bili uz tog čovjeka (Tita)?' Uglavnom, nakon čitanja knjige postavilo mi se pitanje – je li danas mnogo drugačije nego što je bilo za vrijeme Tita? Je li gore ili bolje? To svatko za sebe može odgovoriti. Za vrijeme Tita bila sam još dijete i te su mi godine ostale u lijepom sjećanju, ne zbog njega nego jer sam bila dijete i još sam vjerovala u ljude, a danas je sve to zakopano dva metra pod zemljom. Možda su lijepa sjećanja ostala jer je moja obitelj tada, kao i danas bila politički nezainteresirana, ne znam. Također, danas nemamo jednog nego na desetine, a možda i stotine Tita koji žive razvratno i troše državni novac, a hrvatska inteligencija sve to trpi i dalje. Što je, dakle, drugačije i po čemu je Tito bio gori od današnjih nam diktatora? Razlika je samo u tome što se danas smiješ busati u prsa da si Hrvat i to prolazi i na tome se dobijaju poeni te mnogi hrle u crkvu, ližu oltar, ali čim izađu ponašaju se po staroj 'čovjek je čovjeku vuk' (mada sam, evo, ja bila krštena za vrijeme Tita stoga i to nešto govori o tim vremenima). Karavane prolaze, ali mijenja li se mnogo toga istinski, dubinski? |
10.05.2012., četvrtak
Kineski sportaši vegetarijanci zbog lošeg mesa
|
Kineski sportaši ikoji se pripremaju za Olimpijske igre u Londonu, prisilno su postali vegetarijanci jer se boje da bi zbog aditiva iz mesa mogli biti diskvalificirani na ovom velikom natjecanju. Ljudi koji su zaduženi za njihovu prehranu obilaze cijelu Kinu i traže meso bez aditiva, ali ga ne uspijevaju naći. U početku su izbjegavali samo govedinu, ali sada sve meso, svinjetinu, piletinu, janjetinu i ostalo. Radi se o aditivu klenbuterolu i ractopaminu koji se često nalaze u mesu. Kamo god su krenuli, nisu mogli pronaći osobu koja bi ima garantirala da imaju meso bez ovih aditiva. Oba se aditiva dodaju životinjama kako bi imale ukusnije meso. Ractopamin je u Kini zabranjen prošle godine, a klenbuterol je još uvijek legalan i nalazi ga se u većini uzoraka mesa te su zbog nalaza u krvi kod nekih sportaša isti bili povučeni s kineskih natjecanja. |
09.05.2012., srijeda
Nutella nije brokula
|
Iz reklama za nutellu moglo bi se pomisliti da se radi o izrazito zdravoj namirnici koja je u najmanju ruku ravna brokuli. Neki (mnogi) ljudi doista vjeruju reklamama, a jedna od njih je mama iz San Diega u SAD-u koja će dobiti milijun dolara od tvrtke Ferrero zbog iznošenja lažnih tvrdnji u reklamama. Majka, Athena Hohenberg, vjerovala je reklami i mislila da svojoj četverogodišnjoj djevojčici daje ekstra zdravu namirnicu svakog dana. Međutim, nakon nekog je vremena shvatila da je ono što često stavlja na kruh zdravo koliko i snickers ili twix čokoladica (ili kakvo slično sranje) pa je odlučila da je dosta i kompaniju tužila za krivo predstavljanje. Ferrero će u totalu platiti 3,5 milijuna dolara, od toga milijun ide spomenutoj majci, a 2,5 milijuna će se podijeliti na ostale koji će se uključiti u tužbu, a koji su kupili pet staklenki nutelle od 1. siječnja 2008. do 3. veljače 2012. godine, što znači da svi zainteresirani koji imaju dokaz (staklenke s datumima) mogu podnijeti svoju optužbu, a čak postoji i formular na internetu koji se može ispuniti. Osim što će Ferrero, jadan, biti siromašniji za 3,5 milijuna dolara, također će morati u SAD-u promijeniti svoj način reklamiranja te napisati na markici moguće zdravstvene blagodati svog proizvoda. 2003. godine skupina je potrošača nešto slično pokušala učiniti s McDonaldsom, odnosno tužila je kompaniju da je kriva za njihovu pretilost, ali je slučaj odbačen. No, 2010. godine u Brazilu je menadžer u McDonaldsovom restoranu dobio svega 17,500 dolara odštete jer je dokazao da ga je rad u ovom restoranu, a samim time i besplatni ručkovi, udebljao. |
08.05.2012., utorak
Čaj od bagrema, bazge i preslice
|
Počeli su cvjetati bazga i bagrem. Bagrem je već u punom cvatu i predivno miriše, dok je bazga još uvijek na početku. Jučer sam ubrala nekoliko cvjetova, prvih ove godine i napravila čaj, posebno od bagrema, posebno od bazge. Cvijeće sam prelila vrućom vodom i ostavila da stoji neko vrijeme, a onda dobro ocijedila i zasladila medom. Bazga djeluje antivirusno: mnoga su istraživanja pokazala kako pobjeđuje gripu tipa A i B, te čest herpes simplex virus. Čaj od cvjetova bazge koristi se u liječenju prehlade, gripe, bronhitisa, kašlja, početne upale pluća, astme, šarlaha, teškog disanja, početne tuberkuloze i kod svih reumatskih bolesti. U pučkoj medicini cvjetovi bagrema koriste se: - za iskašljavanje, protiv grčeva u trbuhu, za lakše pražnjenje crijeva i mokrenje, za skidanje visoke tjelesne temperature, u liječenju tumora, za liječenje prehlade, gripe, upalnih stanja dišnih putova te bolesti srca i za jače izlučivanje žuči. - kuhani cvjetovi dobri su kao hrana u liječenju bolesti oka Također, i preslica ja izrasla. Čaj od preslce jako je zdrav, ali ga nije dobro puno piti jer je preslica dosta jaka biljka. Napravila sam ga na isti način kao i čaj od bagrema i bazge. Kada bude sunčano vrijeme nabrat ću ih pa probati osušiti, za čaj za zimu (prošle sam godine samo dobro osušila preslicu, a bazgu i bagrem ne). Preslica svojim djelovanjem pomaže obnavljanju krvi pa je dobro piti čaj od preslice kod svih oblika krvarenja. U kombinaciji, ako se pije čaj od preslice i njime ispire kosa zaustavlja ispadanje kose. Ispiranje svježim čajem od preslice pospješit će i zacjeljivanje rana. Pomaže kod većine bubrežnih tegoba, pa je čaj od preslice korisno piti kod upaljenih bubrega, kada je onemogućeno mokrenje, kod kamenaca i kod pojave bjelančevina u mokraći. Prema nekim tvrdnjama čaj od preslice može pomladiti kožu, te pomoći u borbi protiv bora. Neka istraživanja čak kažu da je dobra kod liječenja raka i leukemije. |
07.05.2012., ponedjeljak
Ubij zmiju!
|
Sretnem čovjeka, starca. Kaže: 'Ima ove godine zmija, ja sam već gore ubio dvije. Dolje sam vidio sljepića, njega nisam htio ubiti.' Kažem mu: 'Nemojte ih ubijati, one su korisne.' Složi se on: 'Da, jesu. Čovjek je najveća zvijer.' I ode... ubijati zmije. |
04.05.2012., petak
Joža Horvat: Svjedok prolaznosti
|
Ovo je biografija velikog hrvatskog književnika Jože Horvata rođenog 1915. godine. Dio je napisao sam, a dio je intervju s njim jer je obolio od Parkinsonove bolesti i više se ne bavi pisanjem iako je još uvijek aktivan. U duši anfifašist (ali baš po uvjerenju, bez obzira na komuniste i partiju), često krivo tumačen i proganjan zbog svojih uvjerenja,, a proganjali su ga i oni kojima je do jučer bio prijatelj. Uvijek se borio protiv fašizma svake vrste te je u djelima kritizirao i komuniste i partiju, što se mnogima nije svidjelo. Isto tako žestoko je protiv ustaštva bilo koje vrste. Izgubio je dva sina i, iskreno, ne znam gdje je smogao hrabrosti da nastavi dalje sa životom. CITATI: 'Idući kući razmišljao sam kako je ljudski život izvanredno zanimljiv, bogat obratima, kadgod smiješan, kadgod tragičan, ali uvijek čudesan i neponovljiv.' 'Život je okrutan vrtuljak dobra i zla. Od zle kobi nitko nije zaštićen. U miru kao i u ratu dobri i zli ginu podjednako. Ta ironična pravda, ili igra sudbine, vrijede za cvijeće i za drveće, vrijedi za mrave, papige, dupine, nosoroge, vrijedi za Aboridžine, Eskime, za ljude svih doba i boja. Sklon sam vjerovati da je sve što na ovom svijetu postoji svoreno stjecajem okolnosti u kojima nema odnosa uzroka i posljedice, a možda i zlom namjerom. Stvoreno je i prepušteno igri sudbine.' 'Na svijetu nikada dosta kruha i slobode! Ja sam antifašist, nisam balerina i ne moram se svakom svidjeti.' '...osjećam kako se bližim kraju, prisjetim se kadgod stihova južnoameričkih Indijanaca: Majka moja dala mi je život Na jednom kišnom oblaku. I kako sada plačem kao kiša, Ja kao oblak odlazim.' |
03.05.2012., četvrtak
McDonald's kao sponzor na Olimpijskim igrama
|
Kod nas je praksa da škole i vrtići organizirano odlaze u McDonald's jesti, nakon kakvih izleta. Budući da znam puno ljudi koji rade u prosvjeti, znam i da u zbornicu dospjevaju letci za McDonalds. Koliko je to sve skupa moralno pa čak i legalno – nemam pojma. A McDonalds je i sponzor raznih događaja, čak i sportskih. Ovo je zasmetalo grupi britanskih liječnika okupljenih kao Britain's Academy of Medical Royal Colleges. Naime, digli su svoj glas protiv McDonaldsa kao sponzora na Olimpijskim igrama koje trebaju uskoro započeti u toj državi. U njihovom dopisu stoji: 'Veoma je tužno da događaj koji slavi sport i najveća dostignuća u sportu sponzoriraju kompanije koje pridonose svjetskoj epidemije pretilosti i porasta bolesti.' Ističe se kako je četvrtina Britanaca već debela, a do 2030. godine bit će ih 50 posto predebelo. Uz McDonalds ističu se i Heineken te coca cola te liječnici traže da se ove kompanije izbrišu s lista sponzora Olimpijskih igara. Inače, McDonalds se velikimm koracima priprema za igre. Otvara niz novih restorana, jedan čak u olimpijskom selu gdje će boraviti sportaši, a jedan novi restoran moći će primiti 1,500 ljudi, imat će dva kata i bit će najveći dosad. U njemu će raditi 450 radnika koji će moći proizvesti 50,000 Big Macova, 100,000 porcija pmfrija i 30,000 milkshakeova (ili bolje reći shugarshakeova?). Ipak, čini se kako su ovi liječnici zakasnili i to kasne već desetljećima jer praksa u sportu pokazuje da su često baš kompanije koje pridonose općoj epidemiji pretilosti i bolesti ujedno i najjači sponzori sportskih događaja. Čak ih reklamiraju i sportaši, a primjerice apsurd je što je sportašica, plivačica Dara Torres, koja ima 12 olimpijskih medalja, svjetska ambasadorica za McDonaldsov program Champion of Play kojim obitelji nastoji potaknuti na fizičku aktivnost. Tragikomično. |
02.05.2012., srijeda
Koliko (ne) štedimo vodu?
|
Nedavna suša pokazala je koliko bi nestašica vode mogla biti strašna. Međutim, nebo nas je još jednom blagoslovilo i za sada vode opet ima, ali sudeći prema visokim temperaturama vrlo lako i brzo vodostaj će opet pasti. Međutim, Hrvati kao da nisu svjesni koliko su (još uvijek!) blagoslovljeni vodom i koliko bi je trebali čuvati. Evo, da i posebno ne spominjem kako i koliko se smeća baca u naše rijeke i ostale vode. Prestrašno je vidjeti kada se voda povuče što sve ostavi iza sebe ili kako plutaju razno razni zavežljaji te što se sve može naći bačeno na samim obalama. Čisti nemar i grozota. Da ne duljim, ovdje kod mene se pravi cesta, glavna prometnica. Sve je prokopano, navodno ide nova kanalizacija i sve ostalo. Dakako, kako auti ipak prolaze, diže se velika prašina. I sada dolazi priča o vodi – postoje ljudi koji satima (doslovno satima!) svakoga dana stoje ispred svoje kuće i špricaju po cesti, tako da se napravi kao nekakvo blato i ne diže im se prašina po prozorima i krovovima. Neki dan samčak vidjela da su ostavili crijevo pokraj ceste i voda teče i teče... Voda je skupa, sve skuplja malo po malo... Plaćaju li ti ljudi vodu? Ako i ne plaćaju – gdje je tu svijest? |
30.04.2012., ponedjeljak
Voće i povrće smanjuje rizik oboljenja od dijabetesa tipa 2
|
Osobe koje jedu puno voća i povrća imaju 20 posto niži rizik od pojave dijabetesa tipa 2 od osoba koje izbjegavaju te namirnice, pokazalo je britansko istraživanje. Istraživanje je obuhvatilo više od 3,700 odraslih Britanaca u dobi od 40 do 79 godina i utvrdilo je da su tijekom 11 godina osobe koje su jele najviše obroka voća i povrća tjedno imale najniži rizik pojave dijabetesa tipa 2. Rizik od pojave šećerne bolesti također je bio niži među osobama koje su uzimale razne vrste voća i povrća, bez obzira na ukupno unesenu količinu, pokazalo je istraživanje. Izvor: plivazdravlje.hr |
27.04.2012., petak
Prvi susret sa zmijom ove godine
|
Išla sam u šetnju s psima i brala koprive i kad sam se vraćala – eto je, u travi. Srećom, vidjela sam je oko metar i pol prije nego sam došla do nje. Crna, dosta debela i sjajna, na suncu se još više sjaji (ili je to sjajio strah u mojim očima jer zmija je jedina životinja koje se doista BOJIM). Moja Nina je prošla preko nje, a da se zmija nije ni pomaknula (sreća da je razigrana Dunja nije vidjela jer tko zna što bi tu bilo!). Zaobiđoh je u širokom luku (čitaj: pet metara sa strane) i ne vjerujem da ću na to mjesto opet ići brati koprive barem pola godine. Sad moram naći neko drugo mjesto za koprive, a da je dalje od auta i ostalih zagađivača, a zbilja ne znam gdje će to biti. Eh, zmijo, zmijo, šta mi napravi! :-) |
26.04.2012., četvrtak
Odlična salata od svježih šampinjona
|
Sastojci odokativno: Šampinjoni Tjestenina (svrdla) Kuhani crveni grah (može jedna mala konzerva) Peršin 1-2 češnja bijelog luka Pola glavice crvenog luka Limunov sok Maslinovo ulje Sol Papar Ljuta feferonka Šampinjone očistiti i oguliti im kožicu te narezati na tanko. Pomiješati limunov sok, usitnjeni češnjak i maslinovo ulje te preliti preko šampinjona. Posoliti i popapriti i dobro promiješati te ostaviti u hladnjaku na sat vremena. Skuhati tjesteninu i isprati pod hladnom vodom. Promiješati tjesteninu i gljive, dodati grah, peršin i sitno nasjeckani crveni luk. Začiniti ljutom feferonkom te dodati još soli i papra ako treba i – odličan tek! Salatu sam pravila sinoć i odlična je te izgleda lijepo, dekorativno. Drugi put ću dodati i malo kukuruza. |
25.04.2012., srijeda
Novi slučaj kravljeg ludila
|
U Kaliforniji je otkriven novi slučaj kravljeg ludila na kravi s jedne farme krava koje se drže za proizvodnju mlijeka. Krava je uzeta slučajnim odabirom za test na ovu bolest te je potvrđeno da je pozitivna. Naravno, američko Ministarstvo poljoprivrede garantira da ova krava nije ušla u lanac prehrane za ljude, ali nitko ne kaže što je s mlijekom (iako tvrde da se kravlje ludilo ne prenosi mlijekom) te je li ovo i jedini slučaj kravljeg ludila, a također se i ne zna točna lokacija farme na kojoj je ludilo pronađeno. Krava je već ubijena, a lešina će biti na neki način uništena te se u priopćenju nekoliko puta navodi da niti u jednom trenutku nije bila u doticaju s kravama koje su namijenjene ljudskoj prehrani. Kako bešćutno i strašno! |
24.04.2012., utorak
Na putu za klaonicu
 Foto by: Robert Međugorac |
20.04.2012., petak
Isto korijenje
|
'Svi imamo isto korijenje iako je lišće različito. Svi dolazimo od jednog Velikog Duha, ali smo različiti i jedinstveni. Ništa nije identično, čak i djeca blizanci nisu jednaki. Svaka osoba je jedinstvena i posebna. Svaka osoba ima u sebi razlog postojanja, zašto je poslana na Zemlju. Kao što je svaki list na drvetu različit, tako je svaki list potreban da bi drvo izgledalo tako kao što izgleda. Nijedan list nije bolji ili lošiji od drugog lista, svaki list ima jednaku vrijednost i pripada tom drvetu. Isto je s ljudima. Svi smo zajedno i zajedno utječemo na to što se događa oko nas.' John Fire Lime Deer, pleme Lakota |
19.04.2012., četvrtak
Probava čovjeka
|
Naša lužnata slina nije namijenjena razdgradnji životinjskog mesa: mesojedi imaju kiselu slinu koja savršeno služi toj svrsi. A klorovodična kiselina, nužna za probavu mesa, u našim se želucima izlučuje u veoma malim količinama. Međutim, želudac mesojeda izlučuje deset puta više klorovodične kiseline od našega. Naši enzimi, probavni trakt i organi posve se razlikuju od onih u mesojeda. Sviđalo vam se to ili ne, naši bubrezi, debelo crijevo i jetra loše su opremljeni za razgradnju životinjskog mesa. U usporebi s mesojedima naša su crijeva vrlo dugačka pa se hrana koja je neadekvatno razrađena u njima počne nakupljati. Hrana brzo prolazi kroz probavni sustav životinje, ali kod čovjeka ona trune, raspada se i fermentira u crijevnom traktu pa se javlja i potreba za lijekovima protiv oboljenja doljnjeg dijela probavnog sustava i klistriranjem. Ne čujete baš često za klistriranje tigrova, zar ne? Ali ste ih zato vidjeli kako spavaju. Premda su im tijela građena tako da mogu probavljati meso, životinje ipak pri tome prespavaju cijele dane jer je taj proces naporan. Iz knjige 'Vitka i opaka' Rory Freedman i Kim Barnouin |
18.04.2012., srijeda
Pećinski čovjek – današnji čovjek
|
Mnogi ljudi koji jedu meso smatraju da smo upravo zahvaljujući jedenju mesa evoluirali iz pećinskog pračovjeka u ono što smo danas. No, čak i da to jest slučaj, i da nam je jedenje mesa pomoglo da evoluiramo pogledajte samo iz čega smo to evoluirali. Izgledali smo kao ljudi majmuni s masivnim glavama, snažnim čeljustima i brutalnom snagom. Možda smo tada trebali jesti meso. Ali pogledajmo se sada i zaključit ćemo da više nismo pećinski ljudi. Iz knjige 'Vitka i opaka' Rory Freedman i Kim Barnouin |
17.04.2012., utorak
Rory Freedman i Kim Barnouin: 'Vitka i opaka'
|
Simpatična i zanimljiva knjiga o tome kako smršavjeti, za čime mnogi pate. Uglavnom se navodi kako treba izbaciti sve smeće s menija kao što su šećer, većinu alkohola i dakako meso. Nude se recepti i namirnice koje treba kupovati i jesti te savjeti kako izdržati u toj nakani. Posebno je šokantan dio o svjedočanstvima radnika koje rade u klaonicama. Iznijeta je i istina o mliječnoj industriji i o tome koliko je svim tim državnim agencijama zapravo najmanje stalo za zdravlje pojedinca, a najviše do profita. Uglavnom, ništa što već nisam znala, ali za one zaljubljenike u meso svakako dobro štivo. |
16.04.2012., ponedjeljak
Povrće pomaže oboljelima od raka dojke
|
Češća konzumacija kupusa, cvjetače, brokule i zelenog lisnatog povrća je povezana s većim izgledima za preživljavanje raka dojke, objavili su američki znanstvenici. Istraživači s Vanderbilt University su koristili podatke za 4,886 žena iz Kine koje su oboljele od raka dojke. Ispitanice su bile u dobi od 20 do 75 godina, a praćene su prosječno 3 godine nakon što im je dijagnosticirana ova bolest. Ovisno o učestalosti konzumacije ovakvog povrća, rizik za smrt od bilo kojeg uzroka se kod sudionica studije smanjivao za 27-62 posto. Uz to, ovakva prehrana je za 21-35 posto smanjivala i rizik za povratak bolesti nakon uspješnog liječenja. Izvor: Plivazdravlje.hr |
13.04.2012., petak
Čovjek je fascinantna životinja
|
Nije li čovjek fascinantna životinja? Pobije milijune divljih životinja kako bi zaštitio domaće životinje i njihovu hranu. Zatim pobije milijarde domaćih životinja i pojede ih. To ubije milijune ljudi jer konzumacija životinja izaziva degerativne bolesti i dovodi do fatalnih zdravstvenih stanja, kao što su srčane bolesti, bolesti bubrega i rak. Zato čovjek odluči mučiti i ubiti još milijune životinja kako bi otkrio lijek za te bolesti. Za to vrijeme u drugim dijelovima svijeta milijuni ljudi umiru od gladi i pothranjenosti jer se hrana koju bi mogli jesti rabi za tovljenje domaćih životinja. No neki od nas umiru tužno se podsmjehujući apsurdnosti čovjeka koji ubija s takvom lakoćom i agresivnošću, a jednom godišnje pošalje čestitku na kojoj moli za 'mir u Svijetu'. Predgovor iz knjige 'Old MacDonald's Factory Farm' autora C. David Coatesa |
12.04.2012., četvrtak
Jamie Oliver kuha u pola sata
|
Prošlog sam vikenda naišla na emisiju u kojoj Jamie Olive kuha u roku od pola sata. Ima blender i sve miksa kako bi se što prije skuhalo pa čak i neku blijedu kobasicu. Ispada da u pola sata možeš napraviti 'prekrasan ragu' i neke kolačiće nalik na muffine. No, da ne bude zabune, on sve već ima polugotovo – kao što su već spomenute kobasice pa čak i tijesto za te kolačiće koje je već kupio u trgovini. Po meni je to čista glupost i prodavanje magle. Posebno je loše jer dolazi od njega, čovjeka koji je putovao Britanijom i pokušavao naučiti Britance da više sami kuhaju, a ne kupuju gotovu hranu. I pogotovo jer je izjavio kako je 90 posto njegovih recepata vegetarijansko, što je čista laž. Iako priznajem da ima određenog šarma zbog načina kako sve razbacuje u i oko posude u kojoj kuha (baš se pitam tko to čisti poslije njega (sigurno ne on) i koliko vremena potroši na čišćenje), nekako mislim da prodaje maglu jer ne možeš ni običnu tjesteninu s nekim umakom od svježeg povrća napraviti u pola sata. |
10.04.2012., utorak
8 razloga zašto je vegetarijanstvo dobro za planet
|
1.Smanjuje potrošnju vode 2.Smanjuje potrošnju fosilnih goriva 3.Štiti područja koja se svake godine pretvaraju u njive za hranu za farmske životinje 4.Smanjuje eroziju tla koja nastaje zbog čišćenja šuma za njive na kojima se uzgaja hrana za farmske životinje 5.Smanjuje emisiju metana i ostalih štetnih plinova 6.Smanjuje onečišćenje voda jer većina otpada iz farmi i klaonica završava u vodi 7.Smanjuje smeće koje se obilato koristi za pakiranje mesnih proizvoda 8.Ostaci s vegetarijanskog stola su pogodni za kompostiranje Više na: http://earth911.com/news/2012/04/09/how-vegan-and-vegetarian-diets-help-the-environment/ |
05.04.2012., četvrtak
Kraljica kopriva
|
Kopriva je kraljica, a sada je ima mnogo, samo je bitno naći mjesto na kojem raste, a da nije blizu ceste ili sličnih velikih zagađivača. Ovih je dana jedem doslovno svakodnevno te nalazim nove načine pripremanja. Osnovno – koprivu oprati u nekoliko voda, potom zakuhati vodu i u nju ubaciti biljke te ugasiti vatru i poklopiti na par minuta. Ocijediti i isjeckati. Juha Obožavam juhu od kopriva. U nju dodam i drugog samoniklog zelenja, npr. štavelj, ljepljiva bročika, maslačak (list), a kao začine vlasac, dobričica i stolisnik. U lonac staviti vodu i nasjeckana dva manja krumpira. Kada je krumpir skuhan, dodati isjeckanu koprivu i ostalo bilje po želji (blanširano) te se može napraviti lagana zaprška. Na kraju obavezno dodati bijeli luk i začinsko bilje te sol i papar. Namaz U blender staviti blanširanu koprivu, dodati češanj češnjaka i začinsko bilje (za mene je to vlasac i dobričica) i malo lanenih sjemenki i suncokreta, a za one koji vole ljuće svakako preporučujem i malo feferonke. Dodati i maslinovog ulja, soli te malo vode te izmiksati u namaz koji se poslužuje na kruhu ili kakvoj drugoj podlozi. Sok U blender staviti jednu mandarinu i oko desetak kopriva (koje nisu blanširane) i oko litru vode. Dobro izblendati i procijediti te dodati iscijeđeni sok od jednog limuna i veliku žlicu meda. Držati u hladnjaku. Umak za tjesteninu Na malo maslinovog ulja prepržiti bijeli luk (par češnjeva), a potom dodati malo brašna (žlica) i vode te pustiti da zakipi. Potom staviti blanširanu i isjeckanu koprivu (a može joj se dodati i drugog zelenja, npr. jednom sam pravila s maslačkovim listom) te promiješati da se sve prožme. Na kraju dodati sol i papar, malo ljute feferonke te začinsko bilje (vlasac i dobričica). Poslužiti preko tjestenine. Veseli muffini Od brašna, vode, malo ulja i lanenih sjemenki zamijesiti tijeso i razvaljati na veličinu posude za muffine. Staviti ga na posudu, a gdje je udubina za muffine utisnuti tijesto. U udubine stavljati namaz od kopriva (recept gore) te na namaz utisnuti kuhani grah. Posoliti i popapriti te peći na 200 stupnjeva dok ne porumeni. Mislim da se umjesto domaćeg tjesta može koristiti i ono tanko iz trgovine. Lazanje od kopriva Mogu se praviti samo s koprivama ili se može dodati neka kultivirana biljka, npr. cvjetača (karfiol). Napraviti bešamel od malo ulja, brašna i vode, a na kraju u njega dodam začinsko bilje (vlasac, dobričicu, peršin). Staviti tijesto za lazanje u posudu, preliti s malo bešamela te staviti nadjev – blanširane koprive i blanširani karfiol. Posoliti i popapirit te obavezno posipati sjeckanim češnjakom. Opet prekriti tijestom za lazanje i tako redom. Peći na 200 stupnjeva dok gornja kora ne porumeni. Živjele koprive! |
04.04.2012., srijeda
Meso, sveti gral
|
Za vikend na dječjem rođendanu. Tu je i mali dječak, ima tek pet mjeseci. Pitam jede li kašice i tako to i odgovor je potvrdan, ali slijedi i dodatak: 'Jede i meso!' Baš onako, meni u facu, kao da mi se time čini neko zlo. I to kaže tata alregičar koji ne može sjediti od kašlja. A što bi bilo kada bi mi s time doista netko nanio zlo? Čini se kako bi to činili sa zadovoljstvom. Ljudi su doista pokvarena rasa. |
02.04.2012., ponedjeljak
Yiyun Li: 'Zlatni dečko, smaragdna djevojka'
|
Zbirka pripovijedaka kinesko – američke spisateljice. Tematika je često crna, žučna, teme pesimistične i teške. Svaka priča nosi neki tragičan lik. Život je tmuran, ne vidi se izlaz, bitno je iznaći načina živjeti ga na takav način. CITATI: 'Kad ne želiš ništa, ništa te neće razočarati.' 'Našu sudbinu određuje ono što nam nije dopušteno posjedovati, a ne ono što imamo.' 'Oni s malo pameti odabiru mržnju. To je najmanje bolno.' 'Tko osvane u pravi čas, pobjeđuje ranoranioce.' 'Gledala sam kroz prozor na zimzelena stabla i poželjela da budem jedno od njih. Voljela sam stabla više nego što sam voljela ljude; tako je i danas. Rijetka su stvorenja okrutnija od ljudskih bića...' |
29.03.2012., četvrtak
Suša
|
Evo, sinoć je čak i HTV u Dnevniku dao dulji prilog o suši. Dobra kiša nije pala već godinu dana i sada se svi čude što i u Lici nema vode ondje gdje je oduvijek bilo. 'To nije normalno!' 'Ovo ne pamtimo!' I tako se svi čude. Zemlja ispucala, suha, a rijeke plitke kao u srpnju i kolovozu. A tek je ožujak. I svi se tako iščuđavaju, a nitko ne kaže tko je krivac za to. Čovjek. Svi mi. Svi ti silni automobili, zrakoplovi, meso, shopping manija (a i ovako i onako svi zvone da treba poticati osobnu potrošnju, što je dobro za ekonomiju, ali ne i za Zemlju)... I nitko ne kaže što bi se trebalo učiniti, što svaki pojedinac treba učiniti. Nitko, jer to nikome nije u interesu. Manje mesa, manje automobila, manje plastičnih vrećica u koje su zamotani artikli. Iako nije jednostavno, smanjenje svega ovoga je itekako moguće. Zašto ne propješačiti? Zašto ne pojesti koprivu ili radič koji upravo sada rastu u izobilju umjesto kupiti komad mesa u plitici od stiropora zamotanog u metar plastične folije? Zapravo se uvijek iznova čudim tolikom kukanju i navodnoj neimaštini, a s druge strane svi (ili barem velika većina!) se voze automobilima na udaljenost od kilometar ili čak i manje, puše 'k'o Turčini' (zapravo bi trebalo reći: 'Pušiš k'o Hrvat!'), a piva teče u potocima... Sve je stvar lijenosti, čini mi se. |
